Wizz Air, najveća centralnoevropska lowcost aviokompanija, počela je da leti iz Beograda od letnjeg reda letenja 2010. godine. Vrlo brzo ova kompanije je najavila otvaranje baze u Beogradu i postavljanje jednog aviona na aerodrom "Nikola Tesla".

Otvoreno je mnogo novih linija, a zbog uspeha u Beogradu Wizz Air je odlučio da proširi kapacitete i u beogradsku bazu tokom maja stiže još jedan avion.

Međutim, putnici iz Srbije sve više kritikuju ovu kompaniju, a njen imidž je narušen nedavno kada je ukinuta sezonska linija prema Rimu. Prilikom nedavnog boravka u Ženevi, urednik sajta Aviokarta.net posetio je tamošnju centralu Wizz Aira i razgovarao sa Džonom Stivensonom, izvršnim potpredsednikom i drugim čovekom ove kompanije. Tema razgovora je bilo poslovanje u Beogradu i njihovi dalji planovi.

Dolazak Wizz Aira u Srbiju bio je veoma značajan za ovdašnje putnike. Kakvo je to iskustvo bilo za vašu kompaniju?

Ušli smo na srpsko tržište sa nekoliko linija i veoma brzo smo doneli odluku da u Beogradu postavimo bazu. Prema prvim rezlutatima prodaje izdvojila su se pojedina tržišta na koja smo dodatno obratili pažnju. To su Skandinavija i Nemačka, prema kojima je prodaja bila veoma jaka. Zahvaljujući rezultatima rada prvog aviona u našoj bazi, vrlo brzo smo se odlučili da dodamo još jedan avion.

Šta je vaš dolazak doneo tržištu u Srbiji? Kako je prema vašem mišljenju to uticalo na letove drugih aviokompanija?

Nismo razmišljali o drugim prevoznicima. Doneli smo srpskom tržištu i aerodromu Beograd 300.000 novih putnika i to je ono što je važno. I aerodrom, i celo tržište žele alternativu, da ne zavise samo od jedne kompanije posebno ne od one čija je budućnost neizvesna. Nažalost, mnogo tradicionalnih aviokompanija iz Centralne i Istočne Evrope nema sigurnu budućnost i zato je veoma važno da svaka zemlja ima rezervne kapacitete i da ima što više različitih prevoznika.

Da, ali je važno i da ima više različitih destinacija, a čini se da je Wizz Air iz Beograda krenuo utabanim stazama. Otvorene su samo one linije koje su već postojale i koje su se pokazala kao dobre i profitabilne drugim prevoznicima, zar ne?

Ne mogu da se složim sa ovom konstatacijom. Wizz Air leti do aerodroma do kojih nema drugih letova: Memingen, Ajndhoven, Skavsta, Malme, Torp, Bove (Beauvais)…

Iako Wizz Air pokriva dosta destinacija čini se da je Beograd malo zapostavljen, ako se posmatra rast saobraćaja sa drugih aerodroma, na primer u Vilnjusu, Kijevu, Bukureštu ili Skoplju?

Ponovo se ne bih složio sa ovom konstatacijom. Beograd je ipak relativno malo putničko tržište, a mi smo u veoma kratkom vremenskom periodu od nule stigli evo vrlo brzo i do drugog aviona u bazi. Beograd je jedno od naših najbrže rastućih tržišta. U Kijevu smo imali situaciju da je njihova velika tradicionalna aviokompanija prestala da leti, pa je taj događaj uticao i na promenu dinamike našeg razvoja iz Kijeva. Ali u Beogradu, mi kao jedinu stimulaciju za rast imamo potražnju. Od želje putnika za novim putovanjima i njihove tražnje zavisi i naš razvoj u Beogradu.

Putnici su želeli Rim, ali ga je Wizz Air ukinuo. Oni koji su leteli na ovoj liniji prošle godine tvrde da su avioni uvek bili dobro popunjeni i da je to izgledalo kao veoma dobra linija. Ali, onda je ukinuta i svi su bili neprijatno iznenađeni. Zašto ste ukinuli Rim?

Doneli smo nedavno odluku da odustanemo od ove linije isključivo zbog veoma loših rezultata prodaje. Rim je popularan i mnogi misle da je to dovoljno, ali mi osluškujemo tržište i putnike preko rezultata prodaje. Učinak na nekoj liniji nam govori šta da radimo. A, linija do Rima nam je pravila gubitke od prvog dana od kada je otvorena. Održavanje ove linije je bilo skupo za nas i zato smo je zatvorili, a dobra popunjenost putničke kabine ne znači i da je linija za nas isplativa.

Da li je i otvaranje linije Tuzla – Bazel uticalo na gašenje linije Beograd – Rim, pošto je avion koji je trebalo da leti do Rima preusmeren da leti na novoj liniji iz Tuzle?

Mi jesmo iskoristili taj avion, ali samo zato što smo ukidanjem Rima imali slobodnog kapaciteta. On će tu liniju leteti samo privremeno, a od zimskog reda letenja će nam biti lakše da ga iskoristimo za neku liniju iz Beograda.

Uskoro u beogradsku bazu stiže i drugi avion. Kakvi su planovi sa ovim avionom? Da li možemo uskoro očekivati i neke nove linije?

Novi avion koji treba da stigne u maju biće korišćen za nove linije koje smo već najavili, Oslo-Torp, Pariz, Rodos, Krf ali i za povećanje broja letova na postojećim linijama. Povećaćemo frekvencije prema Stokholmu, Geteborgu, Malmeu, Memingenu, Ajndhovenu.

Postoji i veliki broj nepokrivenih, a veoma traženih ruta iz Beograda. Često nas čitaoci pitaju za Barselonu koja je svojevremeno bila veoma dobra linija za Spanair. Da li možda razmišljate o povezivanju Srbije i Španije?

Upoznati smo sa rezultatima Spanaira na ovoj ruti i znamo da je ona veoma tražena iz Srbije. Ali, ono što mi znamo je da je to linija izrazite sezonalnosti. Prema tome bismo mogli da je održavamo samo preko leta. Za ovo leto smo već zakasnili, ali zato će Barselona biti razmotrena za naredno leto. Postoje dobre šanse da pokrenemo ovu liniju od sledećeg leta, ali za sada mogu da kažem samo da je to ideja koja će tek biti razmotrena.

Da li ste zadovoljni rezultatima poslovanja u Beogradu?

Beograd posluje veoma dobro i sve linije koje održavamo su uspešne, zapravo sve osim Rima. I to je zaista bila jedina linija koja "se mučila". Sve ostale linije rade odlično i prilično su ujednačene, tako da ne bih mogao nijednu da izdvojim. Veoma smo zadovoljni poslovanjem u Srbiji i srećni smo što su nam linije uspešne. Možda bih jedino mogao da izdvojim Malme, kao najbrže rastući rutu. Sada je povećavamo sa tri na pet letova nedeljno.

Uskoro počinjete sa letovima do Pariza, zapravo do aerodroma Beauvais (Bove). Da li je gašenje Air France-ove linije do Beograda uticalo na ovu vašu odluku?

Da, jeste. Povlačenje Air France-a je bio okidač, ali zapravo liniju smo i ranije bili planirali. I naši planovi su bili dobri, pošto je prodaja na ovoj liniji na kojoj još nije ni počeo saobraćaj odlična. Čak smo prvobitno planirana dva nedeljna leta povećali za još jedan. Optimistični smo po pitanju ove linije.

Na mnogim okolnim aerodromima Wizz Air dobija subvencije i pomoć lokalnih samouprava da bi leteo, Skoplje i Tuzla na primer. Da li je to novi koncept Wizz Aira i da li i Niš može da očekuje vaš dolazak po tom principu, s obzirom da su i tamo zainteresovani da daju subvencije aviokompanijama? Hoćemo li vas uskoro videti i na drugim aerodromima u regionu – Banja Luka, Sarajevo, na primer?

Pomoć i subvencije aviokompanijama su česte svuda u Evropi i veoma se razlikuju. Na primer u Rigi se one ogledaju u niskim taksama i nadoknadama za sletanje. Ryanair za letove u Budimpešti dobija subvencije od Mađarske turističke organizacije. Skoplje daje sličan vid pomoći preko svoje turističke organizacije. Mi u Tuzli ne dobijamo nikakve subvencije. Što se tiče Niša mi nismo sa njima ni u kakvim razgovorima tako da ne mogu sada ništa da vam kažem. Ako bi postojala osnova za uvođenje nekih kapaciteta sa niškog aerodroma mi bismo je sigurno prihvatili. Što se Banja Luke tiče trenutno ne vidimo mogućnost da letimo iz ovog grada. Nismo postigli dogovor. Umesto njega smo izabrali Tuzlu. Ako bi Banja Luka ispunila naša komercijalna očekivanja mogli bismo ponovo razmotriti otvaranje linija iz ovog grada.

Nova pravila za prevoz kabinskog prtljaga izazvala su prilično negativne reakcije putnika. Kako opravdavate ova pravila, koja više i nisu toliko nova?

Razumemo reakcije putnika, ali potrebno je vreme da oni shvate da je ovo pravilo dobro. Nama je najbitnije da možemo da ponudimo što povoljnije cene karata. Uvođenjem doplate za veći ručni prtljag mi smo snizili cene aviokarata pa su one sada u proseku jeftinije za oko 10 evra. Siguran sam da se taj podatak sviđa mnogima. Prema našim istraživanjima samo 20% putnika je nosilo veći ručni prtljag, dok je onih 80% imalo manji ručni prtljag. Dakle, uvođenjem ove doplate, većina naših putnika je srećnija i zadovoljnija. Prvo imaju nižu cenu karte, a zatim imaju i mesta da ostave svoj prtljag. Mnogo je manje prtljaga na letovima i to je bolje i za putnike i za nas. Putovanje je manje stresno, nema velikih gužvi i zadržavanja dok se ne popakuje svaki kofer, a kao plus u svemu je i ušteda goriva i smanjenje emisije štetnih gasova.