Dešava se da po šest sati sedim u kamionu dok uklanjam sneg koji neprekidno pada – priča Stevan Pospiš, šef aerodromskog zimskog štaba i vozač kamiona-mašine za uklanjanje padavina. Bez voznog parka od 18 mašina, ledena kiša ili sneg bile bi nepremostive prepreke za uzletanje i sletanje aviona na pistu Aerodroma “Nikola Tesla“.
Na ovom aerodromu za poslednje tri godine vazdušni saobraćaj nijednom nije bio obustavljen zbog vremenskih nepogoda.
Pistom je juče sa 200 kilometara na sat jurio automobil i gotovo stigao “Lufthanzin” avion koji se pripremao se da uzleti. Kamioni-mašine proteklih dana su, bez prekida, čistili sneg sa aerodromskih staza i oslobodili ih za saobraćaj.

Staze se prostiru na 500.000 kvadrata, a mašine su u zimskom periodu u beogradskoj vazdušnoj luci uvek u pripravnosti. Među njima najvažnije je ASFT vozilo, koje specijalnim uređajem meri koeficijent trenja, pomoću čega se određuje brzina kočenja aviona.

– Ocene aerodromske platforme su od jedan do pet, a prema njima se određuje brzina kočenja. Kada je koeficijent izuzetno nizak, sletanje je zabranjeno, jer bi u suprotnom točkovi aviona mogli da proklizaju. Ocena kočenja diriguje uslove za sletanje i način pripreme piste – priča za “Blic” Aleksandar Kočanović, rukovodilac održavanja manevarskih površina na Aerodromu “Nikola Tesla“. 

U zimskom štabu 25 ljudi u smenama od po 12 sati održava bezbednost piste.
– Najekstremnija i najopasnija vremenska nepogoda za letenje je ledena kiša. Tada za pet minuta može da se formira sloj od pola milimetra poledice, veoma opasne za poletanje i sletanje. Tu se koriste hemijska sredstva za odleđivanje piste i preventivnu zaštitu – navodi Kočanović.

“Snegočistač”, vozilo prečnika devet, a dugo 20 metara prvo je u koloni i uklanja sneg. Za njim ide kamion “snegobacač” koji kroz levak izbacuje samleveni sneg na 30 metara dalje od piste. Poslednji u redu je “posipač”, rasipa hemikalije i sprečava zamrzavanje snega na stazi.

– Dok god traju padavine, čistimo bez pauze, pa se dešava da po šest sati ne izađem iz kamiona. Vozim 90 na sat, sa punim opterećenjem i za 10 minuta pređem ukupno sedam kilometara – priča Stevan Pospiš. Kada su jaki naleti snega, kaže, “vozi po sećanju”, jer je vidljivost na pisti minimalna.

– Odlično funkcionisanje beogradskog aerodroma u zimskim uslovima posledica je najsavremenije opreme koju posedujemo, a sa druge strane izuzetne obučenosti i iskustva ljudi. Raznovrsnost i brojnost opreme omogućava nam da za veoma kratko vreme sve manevarske površine Aerodroma osposobimo u toj meri da ne ugrozimo redovnost vazdušnog saobraćaja. Ovo je već treća zima kako smo neprekidno otvoreni za saobraćaj bez obzira na vremenske uslove. To nas čini posebnim u odnosu na aerodrome u regionu kao što su Sarajevo, Skoplje ili Podgorica, ali i u odnosu na najveće evropske aerodrome kao londonski „Hitrou“, pariski „Šarl de Gol“, Frankfurt ili Minhen – kaže prof. dr Velimir Radosavljević, generalni direktora Aerodroma „Nikola Tesla“.
I magla je jedan od najvećih neprijatelja svakog aerodroma, a na beogradski se najčešće spušta u novembru, decembru i januaru. U borbi sa ovom nepogodom zimski štab koristi sijalice na pisti i uređaje za instrumentalno sletanje koji avionu šalju posebne signale.
Pripreme dnevno 80 aviona. 

Na beogradskom aerodromu radnici dnevno opreme oko 80 aviona

Oporavak aviona traje oko 40 minuta. Kada su ledene kiše koristimo sredstva za odleđivanje pre uzletanja aviona. Ako je zima, a avion bio na otvorenom tokom noći, ujutru mora da se odledi. Mnoge kompanije sleću na naš aerodrom uveče, ostavljaju avione tokom noći napolju i ujutru ponovo uzleću. Kod takvih aviona najduže traje priprema za uzletanje jer podrazumeva preprskavanje i odleđivanje. Radimo po zahtevu kapetana posade, on može da odluči da li ćemo raditi ceo avion, samo krila ili neki drugi deo – kažu u zimskom štabu.