Letenje avionom je postalo sasvim uobičajeno. Razvoj aviosaobraćaja "smanjio" je planetu. Svet je postao manji i dostupniji. Zahvaljujući letenju nije samo fizička udaljenost postala manje bitna već su i brojne kulturno-ekonomske razlike postale sve manje. Globalizacija je postala jasnija i stvorila je jedan sasvim drugačiji savremeni svet koji i te kako ima svoju cenu.

Uništavanje planete i uticaj na klimatske promene moraju se zaustaviti. Savremeno društvo odavno intenzivno traga za rešenjima uz koja će čovek imati budućnost. Upotreba fosilnih goriva u saobraćaju je jedan od najvećih problema. Ova goriva opasno zagađuju životnu sredinu ali predstavljaju i ograničeni resurs kome se danas vidi kraj.

Iako su pogonska goriva u avijaciji značajno izmenjena prethodnih decenija, i postala su efikasnija i manje štetna, njihova zamena održivim i zdravim alternativama predstavlja najvažniji cilj današnje avioindustrije.

Holandska aviokompanija KLM je obavila prvi komercijalni putnički let u redovnom aviosaobraćaju koristeći biokerozin. Avion Boeing 737-800 na letu između Amsterdama i Pariza 29. juna, je prevezao 171 putnika, koristeći mešavinu kerozina i biogoriva kao pokretače za svoja dva motora.

U KLM su tim povodom istakli da je upotreba ovakvog biokerozina trenutno veoma skupa i da se još uvek ne može očekivati njegovo stalno korišćenje. Goriva ima malo i nedovoljno a i potražnja za njim je veoma mala tako da to destimuliše proizvođače i samim tim se prave veoma male količine pa je i njegova cena veća. KLM će u cilju popularizacije korišćenja biogoriva obaviti preko 200 probnih letova do kraja septembra.

Sa testiranjem biokerozina počela je i nemačka Lufthansa. Ova kompanije je 15. jula pokrenula šestomesečni test period za korišćenje biokerozina u redovnom saobraćaju.

Jedan avion Airbus A321 će leteti četiri puta dnevno na liniji Hamburg-Frankfurt koristeći biogorivo. U Lufthansi su rekli da će "jedan od dva motora koristiti mešavinu goriva sa udelom biosintetičkog kerozina od 50%".

Lufthansa će tako postati prva aviokompanija u svetu koja će koristiti biokerozin u svakodnevnom saobraćaju.

20. jula je još jedna aviokompanija počela testiranje biokerozina. To je finski prevoznik Finnair, koji je na svom redovnom letu iz Amsterdama za Helsinki koristio biogorivo u oba motora na avionu Airbus A319. To je bio najduži komercijalni let avionom koji pokreće biogorivo. 

U test periodu kompanije žele da prate nivo emisije ugljen-dioksida (CO2) ali i da tačno utvrde uticaj ovog goriva na aviomotore. Potrebno je utvrditi kako korišćenje biogoriva utiče na životni vek avionskih motora i kakvo odžavanje zahteva. Procene su da će tokom šestomesečnog test perioda Lufthansa smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 1.500 tona. Troškovi testiranja korišćenja biogoriva iznosiće oko 6,5 miliona evra od čega je skoro trećinu obezbedilo nemačko savezno ministarstvo ekonomije i tehnologije. Za razliku od nemačke, finska vlada nije finansijski pomogla Finnair prilikom testiranja biokerozina, istakla je Kati Ihamaki, potpredsednica upravnog odbora koja je zadužena za održivi razvoj. Ona se složila da je testiranje i upotreba biokerozina veoma skupa i da je njegovo redovno korišćenje u komercijalnom saobraćaju trenutno neodrživo ali je istakla da je to posledica još uvek nedovoljno razvijene proizvodnje.

Povodom prvog leta Finnair-a oglasila se i predstavnica Airbus-a, Andrea Deban, koja je šefica odeljenja zaštite životne sredine evropskog proizvođača aviona. Ona je sa ponosom istakla ulogu Airbus-a koji se pridružio pionirima u procesu komercijalizacije biogoriva u avijaciji. "Naše odeljenje se bavi istraživanjem održivog biogoriva zbog čije proizvodnje neće biti ugroženi zemlja, voda ili hrana" – istakla je Debanova i dodala da su "nedavni putnički letovi na biokerozin dokaz da se na tom putu već daleko odmaklo". Airbus će zajedno sa rumunskom aviokompanijom TAROM sagraditi prvu fabriku avionskog biogoriva u Evropi. Ova fabrika će biti blizu Bukurešta a za proizvodnju će koristiti biljku uljaricu koja je u Srbiji poznata po imenom Lanik (Camelina Sativa).

I biogorivo koje koristi Lufthansa poštuje sva pravila zaštite životne sredine. Biokerozin koji koriste nabavljen je od finske kompanije "Finland Neste Oil" u kojoj garantuju da on potiče od obnovljivih izvora i da je njihova proizvodnja u skladu sa održivim razvojem. Lufthansa garantuje da biogorivo koje pokreće njihove motore nije dobijeno uništavanjem ekosistema kišnih šuma.

Biogorivo se dobija recikliranjem biomase koja se može dobiti od ulja jatrofe, kameline ili od životinjskih masnoća. Takođe se koristi biogorivo dobijeno recikliranjem iskorišćenog jestivog ulja. Ovakva goriva spadaju u obnovljive izvore energije za razliku od fosilnih goriva, i nemaju velikog negativnog uticaja na životnu sredinu. Korišćenjem biogoriva znatno se smanjuje emisija ugljen-dioksioda i brojnih drugih opasnih materija poput azot-oksida, koji je glavni izazivač brojnih disajnih oboljenja. Biogoriva nemaju negativan uticaj na biodiverzitet i na proizvodnju hrane.

Društvu hrabrih aviokompanija koje su prve počele da koriste novo gorivo, krajem meseca pridružiće se i prva britanska kompanija – Thomson Airways. Ovaj avioprevoznik je jedan od najvećih svetskih letnjih čarter prevoznika. Na letu iz Engleske do španskog ostrva Majorke, 28. jula obaviće prvi britanski let na biokerozin.

Prvi probni letovi, bez putnika počeli su još pre tri godine. Air New Zealand obavio je dvočasovni probni let 30. decembra 2008. Ovaj let je obavljen korišćenjem biogoriva napravljenog od jatrofe. Mesec dana kasnije američki prevoznik Continental Airlines napravio je kružni let iznad Meksičkog zaliva koristeći biogorivo od algi. Iste godine i Japan Airlines obavlja jednoipočasovni probni let koristeći biogorivo od ulja lanika (Camelina Sativa). Američko vojno vazduhoplovstvo je takođe krenulo sa eksperimentima sa letovima na biogorivo od lanika a prvi probni let koji je bio prikazan javnosti je obavljen u junu 2010. na aeromitingu ILA u Berlinu.

Od prvog probnog leta do prvog komercijalnog sa putnicima, prošlo je manje od tri godine. Ako i u naredne tri godine bude napravljen podjednako veliki korak kao ovaj prvi, možemo biti veoma srećni. Letovi KLM-a, Lufthanse, Finnair-a, Thomson Airlines-a predstavljaju revoluciju u aviosaobraćaju a građani planete mogu biti ponosni na njihovu hrabrost da započnu novu eru razvoja.