Godinu sa kojom se upravo pozdravljamo počeli smo zavejani. Saobraćajnim kolapsom počela je jedna od najinteresantnijih vazduhoplovnih godina u poslednje vreme.

Dok su evropski aerodromi bili iznenađeni snegom usred zime, mi u Srbiji smo po prvi put mogli da se pohvalimo da smo se spremili na vreme. Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" bio je jedan od retkih koji nije prekidao saobraćaj uprkos upornim snežnim padavinama.

Haos na početku godine kao da je bio signal da ulazimo u zonu turbulencija.

Trka narudžbinama novih aviona

Ovu godinu obeležili su veliki gubici i problemi sa kojima su se suočile mnoge aviokompanije. Retki su bili oni koji nisu poslovali sa gubicima, ako izuzmemo tradicionalno uspešne bliskoistočne aviokompanije, koje i dalje ostavljaju konkurenciju bez teksta i pravog odgovora.

Utrkivanje zalivskih, džinovskih aviokompanija ove je godine izazvalo pravi mali rat narudžbama novih aviona. Najnoviji modeli Dreamliner, 777, A320 NEO, 737Max i 747-8, naručuju se u takvim količinama da bi neko pomislio da se radi o igračkama.

Emirates je na Dubai Air Show naručio 50 aviona Boeing 777, a kao odgovor na ovaj istorijski potez stigla je narudžbina Qatar Airways-a za 50 najnovijih Airbus 320NEO modela i 5 komada Airbusovih A380.

Štrajkovi širom sveta

Sa druge strane evropske kompanije se suočavaju sa štrajkovima tokom cele godine. British Airways je uz velike muke krajem maja prebrodio obustavu rada kabinskog osoblja kome su ukinute beneficije, ali je krajem godine britanska imigraciona služba štrajkom izazvala gužve na domaćim aerodromima.

Zaposleni u Air France-u su krajem oktobra organizovali štrajk kako bi izrazili nezadovoljstvo ponuđenim kolektivnim ugovorom.

U sred letnje sezone, u avgustu nemački kontrolori letenja pretili su štrajkom, ali se od njega u poslednjem trenutku odustalo.

Godina se završila štrajkom španskih pilota i kabinskog osoblja zbog najavljenog prebacivanja u novu regionalnu aviokompaniju gde bi imali manje zarade.

Australijski Qantas je celom svetu priredio pravi šok, kada je u subotu, 29. oktobra prizemljio celokupnu flotu, obustavio sve letove i saopštio da svi zaposleni u toj kompaniji od tog dana neće dobijati platu. Na ovakav ekstremni korak menadžment kompanije je bio prinuđen nakon neprekidnog niza štrajkova sa kojima se kompanija suočavala od avgusta.

Partnerstva, privatizacije i preuzimanja

Evropske aviokompanije su se tokom 2011. godine izgledale kao beskrajno zapetljane i dosadne tv sapunice. Na kraju godine se više ne zna ko je čiji vlasnik i ko gde ima akcije. Air Baltic je tu napravio pravu pometnju sa svrgavanjem jednog od najvećih privatnih akcionara Bertolda Flika. Zbog lošeg finansijskog stanja u kompaniji letonska vlada je morala da izvrši dokapitalizaciju ali je uslov bio odlazak dotadašnjeg izvršnog direktora.

Kasnije se ispostavilo da je Flik zajedno sa svojim partnerom, ruskim investitorom Vladimirom Antonovim, jedini zainteresovan za zajedničko investiranje u "novi Jat" sa srpskom vladom preko svoje firme BAS (Baltic Aviation System). Međutim, Vladimir Antonov biva uhapšen krajem novembra kada su njegova banka Snoras i njena podružnica Krajsbanka preuzete od strane letonske vlade usled pojave velikog manjka u aktivi. Bertoldu Fliku, takođe preti hapšenje, zbog navodnog pranja novca. Nakon njegovog hapšenja u Srbiju je ubrzo stigla informacija da BAS odustaje od investicija u "novi" Jat Airways.

Za razliku od nesrećnog srpskog Jata, mnoge druge posrnule aviokompanije su uspele da pronađu prave partnere. Tako je Spanair objavio da je postignut dogovor o partnerstvu sa najboljom aviokompanijom u 2011. godini. U pitanju je Qatar Airways, koji će kupiti 49% katalonskog avioprevoznika i koji će započeti razvoj interkontinentalnog saobraćaja iz Barselone pod brendom Spanair-a.

Podjednako jakog partnera pronašao je i Air Berlin, koji se godinama suočavao sa gubicima. Aviokompanija Etihad je postala najveći pojedinačni akcionar drugog nemačkog avioprevoznika.

Veoma bliska i intenzivna saradnja je već počela a prvi značajni koraci su prebacivanje leta Air Berlina iz Dubaiju u Abu Dabi i sklapanje intenzivnog obostranog kodšer sporazuma. Air Berlin je inače u postupku pristupanja Oneworld alijansi, a tamo će sa sobom povesti i NIKI, aviokompaniju koju je preuzeo od Nikija Laude u skladu sa ranijim sporazumom o pozajmici koju je Air Berlin prosledio Nikiju.

Nikad profitabilna britanska aviokompanija BMI (British Midland International) prvo je prodata nemačkoj Lufthansi, koja je preuzela malo njenih slotova na londonskim aerodromima, koji jedini imaju vrednost, a potom je ponovo vratila na tržište gde su se oko nje otimali British Airways i Virgin Atlantic. Na kraju ove zapetljane priče, BMI kupuje IAG, grupacija koja je vlasnik British Airways-a i Iberije.

Dešavanja u Americi nisu bila ništa manje zanimljiva. American Airlines je proglasio stečajni postupak, kako bi se zaštitio od bankrota, dok su se United Airlines i Continental napokon udružili u jednu aviokompaniju sa imenom United i logotipom Continentala.

Biokeorzin

Odlazeća godina donela je i mnoge lepe vesti, ali su one ostale u senci finansijskih trzavica i globalne nestabilnosti. Mnoge aviokompanije počele su da testiraju i koriste biokerozin za svoje redovne letove. Holandska aviokompanija KLM je obavila prvi komercijalni putnički let u redovnom aviosaobraćaju koristeći biokerozin. Avion Boeing 737-800 na letu između Amsterdama i Pariza 29. juna, je prevezao 171 putnika, koristeći mešavinu kerozina i biogoriva kao pokretače za svoja dva motora.

Sa testiranjem biokerozina počela je i nemačka Lufthansa. Ova kompanije je 15. jula pokrenula šestomesečni test period za korišćenje biokerozina u redovnom saobraćaju.

Jedan avion Airbus A321 će leteti četiri puta dnevno na liniji Hamburg-Frankfurt koristeći biogorivo. U Lufthansi su rekli da će "jedan od dva motora koristiti mešavinu goriva sa udelom biosintetičkog kerozina od 50%".

U 2011. je džambo-džet Er Čajne (Air China) leteo na ulju biljke jatrofa, britanski Thomson Airways je jedan svoj Boeing 757-200 pokretao recikliranim jestivim uljem isto kao i Finnair svoj Airbus A319, dok je Continental Airlines koristio ulje algi za let Boeingovog 737-800.

Novi modeli aviona

Dobre vesti za životnu sredinu donose i novi modeli aviona koji su u 2011. počeli da se uključuju u saobraćaj. Najveći ekološki doprinos ima svakako Dreamliner (Boeing 787), koji zahvaljujući kompozitnim materijalima koji su lakši troši i do 20% manje goriva. Ovaj avion je uključen u redovan putnički saobraćaj u oktobru, a prva aviokompanija koja je imala tu čast da bude upisana u istoriju je japanska ANA. 

Iz Boeinga je stigao još jedan novi model aviona. Za razliku od Dreamliner-a, Boeing 747-8 je nastavak čuvene serije džambo-džet aviona sa oznakom 747. Oba aviona su rađena po istom principu, a mnoga inovativna rešenja iz Dreamliner-a su primenjena i na najnoviji džambo. On je u svojoj teretnoj verziji je poleteo u oktobru, dok će putnička verzija poleteti početkom naredne godine u bojama Lufthanse.

Boeing je u septembru javnosti predstavio i najmoderniju verziju svog klasičnog i najprodavanijeg modela – 737. On će nositi oznaku MAX i biće konkurent Airbus-ovom A320NEO, koji je javnosti predstavljen početkom godine koja je na izmaku.

E-travel

Inovacije u putničkom servisu su ove godine doživele pravi procvat. Aviokompanije i aerodromi započeli su veliku revoluciju u oblasti putovanja. Automatizacije procedura su toliko uznapredovale da ćemo uskoro imati isključivo samouslužne aerodrome. Razvoj mobilne tehnologije i njena dostupnost sve većem broju ljudi najznačajnija je za velike uštede novca i vremena prilikom putovanja avionom.

Putnici se u ovoj godinu na velikim svetskim aerodromima u najvećoj meri samostalno čekiraju, sami predaju svoj prtljag, samostalno se ukrcavaju u avion, sami vrše pasošku kontrolu. a već od ranije sami vrše rezervacije i promene letova. Inovacije stidljivo stižu i na beogradski aerodrom i među aviokompanije koje lete kod nas.

Tako smo u ovoj godini svedoci većeg broja aviokomanija koje su omogućile niz usluga svojim putnicima preko mobilnog telefona ili interneta, a beogradski aerodrom je formirao posebnu brzu traku za putnike koji su hrabri da zakorače u budućnost putovanja.

Sa druge strane aviokompanije počinju sa opremanjem aviona kako bi omogućili putnicima korišćenje interneta tokom leta.

Paralelno sa razvojem ove usluge aviokompanije u sve većem broju nude i usluge telefoniranja kao i mogućnost korišćenja sopstvenog mobilnog telefona tokom leta. 

Dešavanja u Srbiji

U civilnom vazduhoplovstvu u Srbiji i regionu nije bilo previše zanimljivih dešavanja. Udarna vest je bilo otvaranje baze Wizz Air-a u Beogradu. Ova niskotarifna aviokompanija je u aprilu postavila jedan avion na beogradski aerodrom i značajno proširila mrežu linija. Sada sa Tesle Wizz Air za male pare prevozi putnike od devet evropskih gradova i to, prema svim pokazateljima, radi sa velikim uspehom.

Međutim, neke druge kompanije su iz ekonomskih razloga odustale od letova ka Beogradu. Tako su prestali letovi Cimber Sterling-a prema Kopenhagenu, Air Baltic-a prema Rigi i ČSA prema Pragu. Krajem godine se situacija popravlja i u Beograd počinju da sleću dve veoma neobične aviokompanije.

Prva je SkyWork, mala švajcarska aviokompanija sa sjajnim konceptom poslovanja, odličnim cenama i izvanrednm uslugom dok je druga mlada i uspešna bliskoistočna lowcost aviokompanija – Flydubai, koja je našim putnicima donela direktnu vezu sa Dubaijem, kvalitetan servis i sjajne i povoljne konekcije na letove velike aviokompanije Emirates.

Posebno važna novost u Srbiji odnosi se na zakonsku regulativu u vazdušnom saobraćaju. Krajem novembra je usvojen Zakon o obligacionim i svojinsko-pravnim odnosima u vazdušnom saobraćaju koji u punoj meri štiti prava putnika. Najznačajnija novina koja proizilazi iz ovog zakona je imenovanje Direktorata civilnog vazduhoplovstva za nadzorni i inspekcijski organ, koji će sada imati mehanizme da stane iza putnika i da naloži mere aviokompaniji koja je prekršila njegova prava. Ovaj zakon će u najvećoj meri uticati preventivno na aviokompanije da ubuduće sa više pažnje tretiraju potrebe i prava putnika i da budu obazrivije u situacijama kada se ta prava budu kršila.

Od ostalih novosti koji su obeležili 2011. godinu trebalo bi pomenuti otvaranje novog salona za putnike biznis klase na beogradskom aerodromu kao i početak radova na proširenju tranzitne zone. Ova godina je i treća rekordna godina beogradskog aerodroma sa registrovanih preko 3,1 milion putnika. Jat Airways je takođe ostvario izvestan uspeh povećanjem broja putnika za 15% i popunjenosti putničke kabine na 68%. Veliki uspeh u ovoj godini je i ponovno uspostavljanje redovnog saobraćaja između Srbije i Hrvatske nakon dve decenije prekida.

Godina koja je iza nas je bila zaista veoma uzbudljiva i prepuna događanja. Mnoga od njih su veoma značajna i za budućnost pa će njihovo praćenje i u 2012. imati velikog značaja. U nadi da će aviosaobraćaj sa narednom godinom ući u zonu mirnog leta, isključićemo znak za vezivanje pojaseva.