Kako će izgledati terminali u budućnosti i da li će njihova ekspanzija moći uspešno da prati porast broja putnika su pitanja koja se sve češće nameću najvećim aerodromima.

Ako SITA proceni da će aerodrom u Brizbejnu do 2030. godine udvostručiti broj putnika, da li to znači da on do tada treba da bude i duplo veći, pita se Ana Harison, doktorant na Univerzitetu Queensland.

Ona  je jedna od članica projekta "Aerodromi budućnosti"  i predstavila je na konferenciji Passenger Terminal Expo u Ženevi istraživanje o profilima putnika koji koriste aerodrom Brizbejn.

Rezultati do kojih je ona došla mogu se uz manja odstupanja primeniti i na sve druge aerodrome. Ana je identifikovala tri interesantne grupe putnika prema najčešće doživljenim aerodromskim iskustvima. To su aerodromski entuzijasti, ljubitelji funkcionalnosti i oni koji "ubijaju" vreme.

Ovi prvi su prema Aninom istaživanju najzahvalniji putnici. Njima će sve biti potaman, neće se žaliti, uživaće u svim aerodromskim sadržajima i trošiće dosta novca u aerodromskim prodavnicama. Ovakvih "entuzijasta" ili zaljubljenika u aerodrome, avijaciju ili putovanja ima do 30%. Oni su zlatni rudnik svakog aerodroma. Iako njima zadržavanje na obavljanju aerodromskih procedura ne kvari doživljaj aerodroma, ono može da im smanji vreme koje će provesti u kupovini  i korišćenju drugih aerodromskih sadržaja čime se smanjuje i prihod aerodroma. Zato je značajno ubrzati aerodromske procedure kako bi ostalo više vremena za sve ostalo.

Ljubitelji funkcionalnosti žele da sve procedure obave što kraće i da završe što pre sa svim neophodnim formalnostima. Oni su nezainteresovani  za aerodrom i sasvim im je svejedno koje to sadržaje aerodrom nudi. Oni su najčešće poslovni putnici, koji ne putuju iz zadovoljstva. Čine 15% svih putnika na aerodromima i mogu se pažljivim aktivnostima pretvoriti u aerodromske entuzijaste. Potrebno je preko jednostavnijih procedura  i pažljivo biranih sadržaja preobratiti ove putnike u one koji će postati zainteresovani.

Najgori putnici za aerodrome su oni koji samo gledaju kako da ubiju vreme dok su tamo. Oni su zbunjeni, mrzovoljni i u potpunosti nezainteresovani za bilo šta drugo osim za putovanje.Oni prave gužvu. Ne troše ništa, a boravak na aerodromu kao i svi aerodromski sadržaji ih nerviraju. Nažalost ova grupa je i najveća. Preko polovine svih putnika su u njoj.

Njih je najteže preobratiti u neku od prethode dve grupe, a to se jedino može učiniti ubacivanjem aerodromskih sadržaja koji nisu tipični za aerodrome. Ako na aerodromu uspeju preko tih sadržaja da ovi putnici bar na kratko  zaborave da su na aerodormu, onda su napravili pravu stvar. Zato na aerodromima širom sveta postoje najneverovatnije i neočekivaniji aerodromski sadržaji preuzeti iz "spoljnog sveta". Sve češće se tamo nalaze muzejske izložbe, biblioteke, galerije, spa centri sa bazenima, kockarnice…

Ove tri profilisane grupe putnika čine osnovu za svakog aerodromskog planera. Upravljajući se rezultatima istaživanja putničkog zadovoljstva planeri treba da urade samo dve stvari: da pojednostave obavezne procedure i da uvedu nove sadržaje. Sa jednostavnijim procedurama i sa njihovim objedinjavanjem postiže se sa istim prostorom veći kapacitet. Novi aerodromski sadržaji pretvoriće svaki aerodrom u aerodromski grad, ali će ujedno i povećati zadovoljstvo putnika čime će i prihodi biti veći.

Ovo je samo jedno od istraživanja grupe "Aerodromi budućnosti" Univerziteta Queensland. U njihovim projektima učestvuje 45 naučnika-istraživača. Oni ostvaruju saradnju sa preko 30 aviokompanija, aerodroma, vazduhoplovnih regulatornih tela i međunarodnih organizacija.