U Beogradu se danas održava Seminar o razvoju vazdušnog saobraćaja Dunavskog regiona Evropske unije (EUSDR).

Dunavski region čini 14 zemalja: Nemačka, Češka, Slovačka, Austrija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Bugarska, Rumunija (EU) i Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina.

Strategija razvoja Dunavskog regiona podrazumeva 14 prioritetnih oblasti, a jedna od njih je i saobraćaj.

U okviru ove prioritetne oblasti, vazdušni, drumski i železnički saobraćaj su povereni na koordinaciju Srbiji i Sloveniji.

Seminar koji je danas počeo na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" otvorili su prof. dr Velimir Radosavljević, generalni direktor aerodroma, Franc Žepič, sekretar u Ministarstvu infrastrukture i prostornog planiranja Republike Slovenije i Milutin Popović, pomoćnik ministra za vazdušni saobraćaj Republike Srbije.

Među učesnicima na današnjem seminaru su i dr Olja Čokorilo, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu i dr Ana Šimecki, predstavnica Transportne opservatorije za Jugoistočnu Evropu (SEETO). Među govornicima i učesnicima seminara su i izvršni direktori aerodroma i aviokompanija iz regiona.

Seminar je otvorila dr Šimecki, koja je uopšteno govorila o saobraćajnoj povezanosti u regionu i o stepenu razvoja vazdušnog saobraćaja. Prema studiji Transportne opservatorije za Jugoistočnu Evropu, ovaj region odlikuje veoma slaba saobraćajna povezanost i nedovoljno razvijeni drumski i posebno železnički saobraćaj kao i slabo razvijen "unutrašnji" aviosaobraćaj.

"Veoma loša drumska i železnička povezanost unutar regiona trebalo bi da doprinese razvoju vazdušnog saobraćaja, ali to se nije desilo", kaže dr Šimecki. Ona navodi da je veliki broj aerodroma u regionu, čak 17 ali da su oni slabo povezani. Jedina dva aerodroma koji imaju bolje veze sa regionom su u Beogradu i Zagrebu i samo oni pokazuju karakteristike regionalnih čvorišta. Ostali aerodromi su gusto ili neravnomerno raspoređeni, a ako se ima u vidu da je obuhvatno (gravitaciono) područje svakog aerodroma u krugu od 100km, onda u ovom regionu ima i dosta bespotrebnih preklapanja koja ne doprinose racionalizaciji i funckionalnosti aviosaobraćaja.

Posmatranih 17 aerodroma (Ljubljana, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik, Zagreb, Osijek, Banja Luka, Sarajevo, Tivat, Podgorica, Tirana, Skoplje, Ohrid, Priština, Niš i Beograd) su međusobno nedovoljno povezani, ali su takođe i slabo povezani sa ostalim vidovima saobraćaja iako se mnogi od njih nalaze na najvažnijim drumskim i železničkim koridorima. Dr Šimecki ističe da nijedan od ovih aerodroma nema direktnu železničku vezu.

Istraživanje Transportne opservatorije pokazalo je da regionu nedostaje 11 direktnih unutrašnjih linija. Rute sa najvećim potencijalom su: Tirana – Zagreb i Tirana – Beograd. Veliki nedostatak je i linija između Zagreba i Beograda, dok Sarajevu nedostaju linije prema Skoplju, Tirani, Podgorici i Prištini. U domaćem saobraćaju velika potreba postoji i za linijama Osijek – Zagreb (Hrvatska), Banja Luka – Sarajevo (BiH), Beograd – Niš i Beograd – Priština (Srbija).

Strategija Evropske unije za Dunavski region ima za cilj da uz pomoć raznih specijalizovanih fondova EU obezebedi razvoj regiona prema jasno definisanim projektima. Tokom dosadašnjeg rada ostvarena je odlična regionalna saradnja i identifikovano je 150 projekata iz ovih 14 zemalja, koji će se u narednom periodu realizovati preko pomenutih koordinatora.