U Ženevi je juče završen Passenger Terminal Expo, najveći stručni događaj za aerodrome u svetu.

U okviru sajma učestvovalo je više od 180 izlagača iz celog sveta, koji su prikazali svoje najnovije inovacije značajne za aerodrome i terminale. Predstavljeni su sistemi za rukovanje prtljagom i bezbednost. Veliki broj izlagača predstavio je i svoje check-in i boarding sisteme, elektronske kapije (e-gates), skenere za putnike i prtljag, stolice za čekaonice. 

Sajam je izuzetna prilika za povezivanje aerodromskog menadžmenta sa dobavljačima, za upoznavanje sa najnovijim tehnologijama i za sve ostale posetioce sjajno mesto na kome se može naučiti mnogo o funckionisanju aerodroma.

Paralelno sa sajamskim dešavanjem održana je i do sada najveća Passenger Terminal Konferencija, na kojoj je preko 250 vodećih imena u avioindustriji održalo zanimljiva predavanja i prezentacije. Od posetilaca, delegata sa mnogih svetskih aerodroma moglo se čuti kako žale što nisu na konferenciju poveli više ljudi, pošto je toliko zanimljivih predavanja bilo, koje samo jedan ili nekoliko posetilaca ne mogu da pokriju.

Preko hiljadu posetilaca smenjivalo se tri dana na 12 tematskih konferencija. Izbor tema mnogih govornika ukazuje na ovogodišnje trendove u aerodromskom upravljanju.

Dok je na prošlogodišnjoj konferenciji održanoj u Beču putnik kao centar svih procedura bio jezgro oko koga se sve vrtelo, ove godine neke druge stvari dolaze na prvo mesto.

Sasvim logično, ako se zna da samostalne procedure kao putničko-centrične više nisu kuriozitet i novina, već su postale standard na svim svetskim aerodromima. O njima se ove godine govorilo kroz ostvarene uspehe i rezultate, a mogli su se čuti i kritički tonovi. Antoan Rostvorovski (Antoine Rostworowski), jedan od direktora na aerodromu u Montrealu razmatrao je da lu su samostalne procedure (self-service) bolje? On ih doživljava tek kao početne platforme koje veoma brzo zadovolje osnovne potrebe putnika, ali isto tako ostavljaju mogućnosti za brojne nadogradnje i uključivanje dodatnih servisa.

Ove godine  su, ipak, neke druge teme došle u prvi plan. Više se pričalo o prostornom planiranju, o planiranju i dizajnu aerodroma i o njihovom (ne)skladu sa prirodom.  Jedno od najposećenijih i najzapaženijih predavanja održala je dr Laura Ćiprijani sa Univerziteta u Trentu.

Ona je govorila o poplavljenim aerodromima i o onima koji rizikuju da budu poplavljeni. Neki od najvećih svetskih aerodroma se nalaze do 10m od nivoa mora i mogli bi veoma lako biti ugroženi. Na prvom mestu ona je izdvojila aerodrom u Veneciji, za koju je otvoreno pitala – kako je taj aerodrom uopšte i bio planiran na takvom mestu? Zbog nevizionarskog planiranja ili zbog klimatskih promena ugroženi su i svi njujorški aerodromi, Lisabon, Amsterdam, Atina, Bangkok, Hong Kong, Peking, Osaka i mnogi drugi.

O sudbini aerodroma prema kojima priroda nije bila naklonjena svedočili su nam njihovi direktori. Aerodrom Lambert- Saint Louis u Misuriju pogodio je snažan (F4) tornado, 22. aprila 2011. Njegova direktorka Rhonda Hamm-Niebruegge je prenela priču o izuzetnom požrtvovanju zaposlenih da se ovaj aerodrom posle katastrofe vrati u život. Njeno izlaganje je bilo dirljivo, iskreno i zadivljujuće.

Još strašnija sudbina je zadesila aerodrom aerodrom u Santjagu, glavnom gradu Čilea. Ovu zemlju je 22. februara 2010. pogodio snažan zemljotres, peti po jačini u istoriji. On je gotovo uništio aerodrom. Jorge Hasbun je javnosti po prvi put prikazao razmere te katastofe i snimke zemljotresa koje su napravile sigurnosne kamere na aerodromu.

Kiran Merchant, menadžer -planer  u kompaniji Port Authority, koja upravlja njujurškim aerodromima govorio je o istraživanju koje je organizovao sa stotinu ekspeta iz celog sveta. Oni su projektovali viziju aerodroma budućnosti. "Sve što možete da zamislite, neko to može da izvede", smatra Kiran koji predviđa da će aerodromi sutrašnjice imati udaljene, izmeštene terminale u centrima gradova, da će informacije za putnike biti projektovane  na svim ravnim površinama, o kupovini skeniranjem barkodova i mnogim drugim sitnicama koje se već neprimetno i tiho menjaju.

Kako će izgledati aerodromi u bliskoj budućnosti, možda ćemo imati prilike da vidimo već sledeće godine na narednom Passenger Terminal Expo koji će se održati u Barseloni.